KRATKI VODIČ KROZ IGRANOFILMSKE FESTIVALE U HRVATSKOJ
(ZA POČETNIKE)
Snimili ste vaš prvi kratki film i hoćete da ga vidi što više ljudi?
Možete ga, naravno, dignuti na youtube, vimeo ili neki treći online servis i omogućiti javno gledanje filma svim internetskim korisnicima diljem svijeta. Međutim, u moru videa, filmova i klipova na internetu, velika je šansa da će vaš film ostati nezamijećen. Jednostavno, odnos ponude i potražnje na internetu u golemom je nesrazmjeru, stoga vaš film mora imati nešto posebno zbog čega bi netko tko surfa internetom izdvojio svoje vrijeme i pogledao baš vaš prvi film. Također, ako želite dobiti priznanje ili barem stručne reakcije za vaš rad, omogućiti vašem filmu projekcije na velikom platnu, osjetiti kako publika diše dok ga gleda ili ga u konačnici prodati nekoj od televizija, javno objavljivanje vašeg filma na spomenutim internetskim platformama nikako nije dobra ideja, barem ne u prve dvije godine postojanja filma. Zašto? Festivali i televizije žele ekskluzivu na prikazivanje vašeg filma, jer ukoliko je film postavljen javno na internetu, gledatelji će po inerciji pogledati film online kad god budu htjeli umjesto da posjete festival ili točno u tom terminu upale televizor, a to festivalima i televizijama nikako nije u interesu. Podizanje filma na Internet javno, lakši je put i možda mu je teško odoljeti na prvu, ali za vas i vaš film dugoročno je bolje prikazati ga na što više festivala, zatim ga pokušati prodati televiziji, a u konačnici kada ciklus završi, objaviti ga na internetu kao javno dobro. Na taj način, s referencama festivala, nagrada i kritika, vaš će film lakše doći do šire internetske publike, a šira internetska publika imati će priliku besplatno pogledati film od potvrđene umjetničke ili društvene vrijednosti.
Iz tog razloga, odlučili smo vam ponuditi kratki pregled relevantnijih filmskih festivala u Hrvatskoj. Za Hrvatsku kažu da ima najviše filmskih festivala po glavi stanovnika na svijetu, stoga šanse da vaš film ne bude prikazan na ni jednom od njih razmjerno su male. Ako se to dogodi, pokušajte i vani, možda naša nerazvijena sredina nije spremna za inovativan pristup kojeg ste koristili, ali vrlo vjerojatno to je pokazatelj da ste zeznuli s filmom i da u vašem idućem filmu morate nešto promijeniti. Prijave na sve filmske festivale u Hrvatskoj su besplatne (za razliku od anglosaksonskih festivala), a u posljednjih nekoliko godina prijave se vrše online, putem vimeo ili youtube linka zaštićenog lozinkom. Uz sve navedene prednosti filmski festivali omogućuju vam da putujete, mezite i družite se s ljudima iz cijele Hrvatske koji dijele vašu strast prema filmu.
U ovom članku predstaviti ćemo samo najznačajnije i najzanimljivije (kratkometražne) filmske festivale u Hrvatskoj i to one koji imaju selekciju igranog filma. Festivalima u inozemstvu, kao i ostalim važnim festivalima u Hrvatskoj koji ne sadržavaju igranu konkurenciju (ZagrebDox, 25.fps, Animafest, Liburnia, Dokuart itd.) posvetit ćemo zaseban tekst. Također nećemo se doticati festivala kao što su Human Rights, Festival nevidljivog filma itd.
Zagreb film festival najkomercijalniji je i medijski najzastupljeniji filmski festival u Hrvatskoj. Prikazuje prve i druge dugometražne filmove u glavnom programu, a program na kojeg vi pretendirate su poznate Kockice. Kockice se održavaju sredinom studenog u zagrebačkom kinu Tuškanac, u večernjem terminu, a u nekoliko dana prikaže se desetak pomno probranih hrvatskih kratkih igranih filmova. Dokumentarni, eksperimentalni, animirani i namjenski filmovi ne prikazuju se u sklopu Kockica. Filmovi moraju biti nacionalne premijere (tolerira se samo prethodno prikazivanje na Danima hrvatskog filma), ne smiju trajati duže od 30 minuta, a jedini uvjet za prijavu je da niste već snimili dugometražni igrani film. Prijave su uglavnom otvorene do kraja rujna. Selekciju filmova koji će se prikazati na Kockicama već godinama vrši samo jedna osoba, montažer i profesor na Akademiji u Zagrebu, Vladimir Gojun. Kako je ZFF festival koji je izrazito orijentiran na publiku, primijetili smo da programom dominiraju kratki filmovi koji su barem u nekoj mjeri crowdpleaseri, zatim filmovi koji su ostvarili uspjehe na najznačajnijim inozemnim festivalima (Cannes, Berlin, Venecija, Sundance, Oberhausen itd.), dok ostatak uglavnom čine filmovi studenata Akademije u Zagrebu te poneki biser nastao izvan institucionalnog sustava proizvodnje i obrazovanja, ponajprije iz kinoklubova (Kinoklub Zagreb, Kino Klub Split, Blank, SKIG Gunja itd.). O nagradama odlučuje tročlani žiri kojeg čine lanjski pobjednik Kockica te dvoje filmskih profesionalaca iz inozemstva, uglavnom jedan filmaš i jedan predstavnik nekog inozemnog festivala. Ukoliko ne živite u Zagrebu, festival vam plaća put i smještaj te dodjeljuje dvije akreditacije za besplatno gledanje svih filmova na festivalu za dvije osobe. Kockice su uvijek pune, na projekcijama vlada navijačka atmosfera, a program je prilično praćen od strane kritike i medija, tako da je to vjerojatno najbolje mjesto za hrvatsku premijeru vašeg kratkog igranog filma.
Dani hrvatskog filma u potpunosti su oprečni Zagreb film festivalu. Zamišljeni su kao pregled najboljeg iz državne filmske produkcije u prethodnih 12 mjeseci. Ne postoji određena ideologija u programskoj selekciji osim da se prikažu isključivo najbolji i najkvalitetniji filmovi u Hrvatskoj. U posljednjih nekoliko godina vladale su različite promjene u politici festivala, u načinu selekcije, načinu nagrađivanja, organizatorima, mjestu i vremenu održavanja itd. Da sada ne kompliciramo i ne zamaramo vas za vaš film nebitnim informacijama, predstaviti ćemo vam kako je festival trenutno koncipiran, mada ne možemo garantirati da će to biti sto posto tako ove i narednih godina. Od lani festival se održava sredinom lipnja u zagrebačkom kinu Tuškanac te na ljetnoj pozornici Tuškanac, u lijepom ljetnom ambijentu na otvorenom. Prijave se vrše do otprilike sredine travnja. Primaju se igrani, dokumentarni, eksperimentalni, animirani i namjenski filmovi maksimalnog trajanja 69 minuta za igrane filmove, dakle kratki i srednji metar, te neograničenog trajanja za ostale filmske rodove. Selekciju vrši Društvo hrvatskih filmskih kritičara koje je ujedno i pokretač festivala. Društvo imenuje deset svojih članova, filmskih kritičara, koji su dužni odgledati sve prijavljene filmove nastale u prošloj godini, a to su nerijetko sati i sati vaših filmova vrlo različite kvalitete. Svaki od tih deset kritičara, neovisno jedan o drugome, gledaju filmove te svakom filmu dodjeljuju ocjenu od 1 do 5. Prosjekom deset ocjena svaki film se rangira u odnosu na druge filmove u svojoj kategoriji, a festivalsko vijeće odlučuje gdje podvlači crtu i koji filmovi će biti prikazani u službenoj konkurenciji Dana hrvatskog filma. Obično selekcija padne na 15-20 igranih i namjenskih te po desetak animiranih, dokumentarnih i eksperimentalnih filmova. Festival traje oko 5 dana, a projekcije se održavaju svaki dan u nekoliko blokova, počevši od 15 sati pa sve do 1 ujutro te su vrlo neujednačeno posjećene. Nagrade dodjeljuje stručni žiri kojeg imenuje festivalsko vijeće, a stručni žiri čine jedan član Društva hrvatskih filmskih redatelja, jedan član Društva hrvatskih filmskih snimatelja te jedan član Društva hrvatskih filmskih djelatnika. Dodjeljuje se nagrada za najbolji film festivala, ali i niz strukovnih nagrada kao što je nagrada za najbolju režiju, kameru, montažu, glumu itd, neovisno o filmskom rodu kojem vaš film pripada. Uz nagrade stručnog žirija, dodjeljuje se i nagrada Oktavijan za svaki filmski rod zasebno, koju dodjeljuje Društvo hrvatskih filmskih kritičara. Nagrada se dodjeljuje prema najvišoj prosječnoj ocjeni koju su dodijelili kritičari, pa tako imamo Oktavijana za igrani film, Oktavijana za dokumentarni itd. Uz sve ove nagrade dodjeljuju se još nagrade Jelena Rajković za najuspješnijeg autora mlađeg od 30 godina, zatim nagrada Vijeća za jednakost i ljudska prava te Zlatna uljanica, nagrada Glasa koncila. Dani hrvatskog filma festival su na kojem će barem deset hrvatskih filmskih kritičara pogledati vaš film i ako ih zamolite drage volje će o njemu s vama i popričati, a ako vaš film prođe selekciju vidjet će ga još puno filmskih profesionalaca, kritičara i gledatelja.
Festival mediteranskog filma je festival na kojem će vaš film bez konkurencije vidjeti najviše ljudi. Održava se sredinom lipnja, u već uzavreloj turističkoj sezoni, a projekcije su većinom u Ljetnom kinu Bačvice koje prima gotovo 1500 gledatelja i uvijek je dupkom puno. Festival mediteranskog filma Split ili skraćeno FMFS, splitska je inačica Zagreb film festivala jer je izrazito orijentiran na publiku i brine o domaćim mladim filmašima koje često gura u prvi plan. Festival prikazuje dugometražne i kratkometražne filmove iz svih mediteranskih zemalja, a program koji vas zanima je program Ješke, posvećen hrvatskom kratkom filmu. Prijave se vrše do početka travnja, a filmove selektira organizacija festivala na čelu s direktorom festivala Alenom Munitićem. Filmovi u programu mogu biti igrani, dokumentarni, eksperimentalni i animirani s maksimalnim trajanjem od 30 minuta, a od lani je otvoren zaseban program hrvatskog srednjeg metra na kojeg možete prijaviti filmove u trajanju od 30 do 50 minuta. Blagu prednost prilikom selekcije uvijek imaju filmovi iz Splita ili filmovi koji se odvijaju u mediteranskom podneblju, ali to nije isključivo i ako imate dobar film on će sigurno naći put do ovog programa. Filmovi iz programa Ješke prikazuju se na dvije potpuno različite lokacije, u ljetnom kinu Bačvice te u kinoteci Zlatna Vrata. Primijetili smo da se prilikom programiranja u ljetnom kinu Bačvice biraju filmovi koji su laganiji i više orijentirani publici (što ih ne čini lošijima, dapače), dok se u kinoteci Zlatna vrata u kojoj je i posjećenost znatno manja prikazuju filmovi koji su prilagođeniji ukusu filmofila i kinotečnom konceptu programiranja. Na taj način program je jako dobro balansiran te se može uživati u raznovrsnim i ambijentu prilagođenim filmovima. U finalnu selekciju prođe ukupno petnaestak kratkih filmova svih rodova, a dodjeljuju se nagrada publike prema ocjenama gledatelja te nagrada stručnog žirija kojeg čini troje filmskih profesionalaca iz zemlje ili inozemstva. Ukoliko niste iz Splita, festival vam pokriva putne troškove i trošak smještaja za jednu osobu na jedan dan. Toplo preporučamo učešće u programu Ješke jer se barem na trenutak dok gledate vaš kratki film pred mnogobrojnom i prijateljski raspoloženom publikom osjećate kao zvijezde.
Pula film festival najznačajniji je nacionalni festival na polju dugometražnog igranog filma. Uz dugometražni igrani film, Pula FF ima program Kratka Pula te program Studentski kratki na kojima se prikazuju kratki igrani, dokumentarni, eksperimentalni, animirani i namjenski filmovi. Dok je studentski program namijenjen studentskim filmovima iz regije, Kratka Pula prikazuje isključivo hrvatske nestudentske kratke filmove. Kao i kod Dana hrvatskog filma, i Pula često mijenja svoj koncept programiranja i selekcije, pa pišemo kakvo je stanje od prošle godine. Prijave obično budu u drugoj polovini ožujka, a selekciju vrši jedan ili više selektora. Od ove godine program Kratke Pule je nenatjecateljskog karaktera. Festival se održava u drugoj polovini srpnja, a projekcije filmova u programu Kratka Pula održavaju se u nekom od manjih kina u Puli (varira od godine do godine). Ukoliko ne živite u Puli, festival pokriva smještaj i hranu u hotelu na jedan dan za program Kratke Pule te četverodnevni smještaj u hostelu za Studentski program u kojeg je uključeno i sudjelovanje na različitim radionicama i masterclassovima. Iako je kratki program Pule daleko od glamura i pozornosti koju ima glavni program, sudjelovanje na Puli je uvijek zanimljivo i korisno iskustvo, a s akreditacijom koju dobijete možete besplatno gledati duge filmove u programu u vjerojatno najljepšem ambijentu za gledanje filmova u Hrvatskoj – pulskoj Areni.
REVIJA HRVATSKOG FILMSKOG STVARALAŠTVA
Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva, uz Pulski filmski festival, najstarija je filmska manifestacija u Hrvatskoj i ove godine slavi zlatni pir, svoje pedeseto izdanje. Reviju organizira Hrvatski filmski savez, a uz Reviju odraslih, održavaju se i Revija djece te Revija mladih, ali u drugim terminima. Za razliku od gore navedenih festivala, Revija je okrenuta isključivo amaterskom, neprofesijskom i studentskom filmu. Iako na prvu ruku, nekome tko nije upućen, takav koncept ne zvuči atraktivno, program revije često je kvalitetniji, sadržajniji i bolji od nekih festivala koji inzistiraju na profesionalnom filmu. Revija se svake godine održava u drugom gradu, a uz Hrvatski filmski savez, organizator je uvijek i lokalni kino klub ili filmska udruga. Na Reviju se možete prijaviti igranim, dokumentarnim, eksperimentalnim i animiranim filmom, bez ograničenja u trajanju filma. Jedini je uvjet da film nije financiran od strane države ili privatnih ulagača, već da je nastao na valu entuzijazma ili u sklopu obrazovnog programa. Prijave su otvorene do početka listopada, a sama Revija održava se krajem studenog. Za prijavu je potrebno otvoriti account na stranicama Revije te popunit online prijavnicu. Selekcijsku komisiju čini 5 članova, filmskih profesionalaca koji su i dalje na ovaj ili onaj način aktivni na polju amaterskog filma. Nakon što pogledaju prijavljene radove, vijećanjem odaberu filmove koji ulaze u natjecateljski program. Broj filmova nije ograničen, već ovisi o popunjavanju 5 blokova od dva sata koliko je predviđeno za projekcije, pa broj filmova u selekciji varira iz godine u godine, ovisno o trajanju filmova koji su odabrani za prikazivanje. Premda su prijave otvorene svima i komisija je iz godine u godinu drugačija, prema našim iskustvima prednost pri selekciji imaju filmovi koji su inovativni u pristupu formi ili nude sadržaj koji je autentičan ili nekonvencionalan. Ista selekcijska komisija koja je odabrala filmove, za vrijeme trajanja revije pretvara se u festivalski žiri te oni odlučuju i o nagradama. Možda najveća zanimljivost Revije je javno žiriranje u kojem članovi komisije javno, pred publikom u kino dvorani, raspravljaju o filmovima te odlučuju kojim će filmovima biti dodijeljene nagrade. Na taj način izravno od ljudi koji dodjeljuju nagrade čujete stav o vašem filmu, a stavovi različitih članova komisije često nisu u suglasju. Također, za razliku od ostalih festivala na kojima autori kratko predstave film, na Reviji nakon projekcije slijedi Q and A u kojem članovi komisije i publika pitaju autore konkretna pitanja vezana uz nastanak njihovih filmova. Svakako preporučujemo sudjelovanje na Reviji koja za čak tri člana filmske ekipe plaća put, smještaj i hranu na tri dana koliko traje festival, a sudjelovanjem na reviji imate priliku vidjeti alternativne i drugačije filmove koji zbog nekih tehničkih ili produkcijskih nedostataka ne nađu put do festivala orijentiranih profesionalnom filmu.
Split film festival jedan je od programski najznačajnijih, a istovremeno medijski najnevidljivijih festivala. Održava se u prvoj polovini listopada u splitskim kinima Karaman i Zlatna vrata. Održava se već 22 godine, a fokus mu je, kako piše na festivalskoj stranici, na sva nova, kreativna, osobna, eksperimentalna, radikalna, subverzivna ostvarenja svih dužina, stilova i žanrova, nastala uglavnom izvan mainstreama. Kinestetska svojstva filma u prvom su planu prilikom selekcije. Festival je međunarodnog karaktera te često okuplja samo kremu drugačijeg filma. S vašim filmom možete se natjecati u kratkometražnoj konkurenciji programa Hrvatski filmovi. Programska selekcija festivala odabire do desetak naslova svih rodova koji se potom prikazuju u nekoliko blokova. Jedini uvjet da film bude prikazan na festivalu je da se radi o splitskoj premijeri filma.
Posebnost filmskog festivala u Požegi je što je riječ o festivalu jednominutnog filma. Prikazuju se isključivo filmovi u trajanju od maksimalno 60 sekundi. Program čini 60 filmova te se svi projiciraju u jednoj projekciji logičnog trajanja – 60 minuta. Ono što je posebno kod ovog festivala je i to što festival plaća put, hranu i smještaj za više članova ekipe na tri dana. U tradicionalnom slavonskom ambijentu, uz izobilje domaće hrane, domaćeg vina i rakije te glazbu uživo, bez poze i pritiska, druže se filmaši iz cijelog svijeta i lokalni stanovnici. Barem jednom pokušajte otići na festival u Požegu, jedno sasvim drugačije iskustvo od ostalih festivala.
Što se tiče festivala koje nećemo zasebno predstavljati vrijedi obratiti pažnju prilikom prijava vašeg filma na Opuzen film festival, zatim KRAF u Rijeci, Star film festival u Sisku, Avantura festival u Zadru, Postira Seaside film festival u Postirima na Braču, te na cijeli niz festivala u Zagrebu, a najveći popis hrvatskih festivala je na stranici HAVC-a.
Sretno!
